Nedaleko od Varšave, glavnog grada Poljske, nalazi se geometrijski centar Evrope. U toku svoje, više od hiljadu godina duge istorije, Poljska je menjala obličje od evropske sile, preko potpunog gubitka nezavisnosti, do ekonomske predvodnice Srednjoistočne Evrope. Entuzijazam, kreativnost i potencijal poljskog preduzetništva danas su poznati širom sveta. Zahvaljujući odlučnosti Poljaka, naporima pokreta „Solidarnost“, kao i duhovnom autoritetu svetog pape Jovana Pavla II, Poljska se otrgla iz depresije komunističkog režima i od 1989. godine ponovo je postala slobodna zemlja, čija bogata tradicija i običaji privlače milione turista iz celog sveta.
Kultura i umetnost vekovima su jačale nacionalni identitet Poljaka, pomažući im da prebrode i najteže istorijske trenutke. Poljski stvaraoci neprestano inspirišu svet. Upravo se, naime, u Poljskoj rodio Frederik Šopen, jedan od najvećih svetskih kompozitora i pijanista. Njegovoj muzici posvećen je jedan od najvažnijih svetskih muzičkih konkursa – Međunarodni konkurs „Frederik Šopen“, koji se još od 1927. održava u Varšavi svake pete godine. Iz Poljske su potekli i brojni nobelovci, dobitnici Oskara i nagrade Gremi. Zahvaljujući dobitnicima Nobelove nagrade, poput Vislave Šimborske, Česlava Miloša i Olge Tokarčuk, Poljska je stekla renome zemlje pesnika i pisaca. Razvoju književnosti pogoduje upravo rezonantnost poljskog jezika, kojim se služi više od 40 miliona ljudi u Poljskoj i u inostranstvu. Na poljskom je svoja filmska dela stvarao takođe Andžej Vajda, čuveni poljski reditelj ovenčan prestižnim nagradama. Poljak je bio i Kšištof Penderecki, istaknuti kompozitor i četvorostruki dobitnik Gremija.
Poljska je zemlja ljudi sa idejom. Poljski naučnici zaslužni su za brojna otkrića i pronalaske koji su promenili svet. U Varšavi je rođena i Marija Sklodovska-Kiri. Proglašena za najznačajniju naučnicu svih vremena, do dan-danas je jedina žena koja je dvaput dobila Nobelovu nagradu (1903. i 1911. godine) i jedina među naučnim radnicima koja je stekla tako visoka priznanja iz dve različite oblasti prirodnih nauka. Bila je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu iz hemije (za otkriće polonijuma i radijuma), prva žena koja je imenovana za profesora na pariskom univerzitetu Sorbona i prva žena koja je primljena u Medicinsku akademiju. Poljski fizičar Jan Čohralski, s druge strane, otkrio je metodu za dobijanje monokristala, koja je postavila temelje savremenoj elektronici. Od monokristala silicijuma, dobijenih metodom Čohralskog, izrađuju se poluprovodnici, neophodni za rad kompjutera, tableta, mobilnih telefona, digitalnih foto-aparata, mp3 plejera i drugih elektronskih uređaja. Poljski matematičari Marjan Rejevski, Ježi Ružicki i Henrik Zigalski, uspeli su pak da dekodiraju nemačku „Enigmu“ – najpoznatiju kriptografsku mašinu u istoriji. Tim dostignućem doprineli su okončanju Drugog svetskog rata.
Zahvaljujući svom geografskom položaju: od Baltičkog mora i Mazurskih jezera na severu, preko centralnih nizija, pa sve do planinskih lanaca na jugu, Poljska je sa stanovišta prirode i uopšte prirodnih nauka izuzetno atraktivna zemlja. Poseduje 23 nacionalna parka, 1500 prirodnih rezervata i 145 pejzažnih parkova. Posetiocima time nudi bezbroj mogućnosti za aktivan odmor u vidu planinskih izleta, vožnja biciklom, kajakaštva i splavarenja rekama i jezerima, jedrenja, surfovanja, jahanja – jednom od najdužih staza u Evropi, na primer, dugom 1800 kilometara, koja vodi kroz centralni deo zemlje, ili posmatranja retkih vrsta ptica u njihovom prirodnom staništu.
U Poljsku turiste privlače i mnoga kulturna dešavanja, muzički, filmski i pozorišni festivali. Njihovi domaćini su poljski gradovi čuveni po izvanrednoj arhitekturi, nagrađivanoj na međunarodnim konkursima, poput prelepe zgrade Filharmonije „Mječislav Karlovič“ u Ščećinu – prve poljske građevine kojoj je dodeljena najvažnija evropska arhitektonska nagrada „Mis van der Roe“, ili Narodnog muzeja u Ščećinu – Centra za dijalog „Preokreti“, proglašenog 2016. godine za najbolju zgradu na svetu na Svetskom festivalu arhitekture u Berlinu. Među poljskim javnim objektima koji se ističu na arhitektonskoj karti sveta nalaze se i Šekspirovo pozorište i Evropski centar „Solidarnost“ u Gdanjsku, Šleski muzej u Katovicama, koji je podignut na mestu nekadašnjeg rudnika uglja, zatim sedište Nacionalnog simfonijskog orkestra Poljskog radija, takođe u Katovicama, te Centar za muziku „Kšištof Penderecki“ u Luslavicama, čuvena Krikoteka – Muzej Tadeuša Kantora u Krakovu, Muzej Varšavskog ustanka i Muzej istorije poljskih Jevreja POLIN u Varšavi.
Posete ovim neobičnim kulturnim objektima pružaju uvid u složenu istoriju Poljske, a katkad i u tragične sudbine njenih stanovnika, naročito kao posledica stradanja za vreme Drugog svetskog rata. Ono što je izgubljeno, Poljska nastoji da obnovi. Postala je čuvarka sećanja – jevrejsko nasleđe koje je izgubljeno u Drugom svetsku ratu obnavlja potpomažući razvoj savremene kulture jevrejske manjine u Poljskoj. Primer takve podrške između ostalog je interdisciplinarni Festival jevrejske kulture, koji se već više od trideset godina održava u Krakovu. Reč je, naime, o najspektakularnijem festivalu tog tipa, sa desetinama hiljada posetilaca iz zemlje i sveta.
Poljska privlači i ljubitelje filma, pozorišta i muzike. Velika su sreća i čast za njih susreti sa najistaknutijim stvaraocima savremene muzike za vreme Međunarodnog festivala „Varšavska jesen“, sa filmskim zvezdama i svetski priznatim snimateljima i direktorima fotografije na Festivalu kamermana „EnergaKamerimaž“ u Torunju, ili pak sa nezavisnim autorima iz celog sveta koji učestvuju na Međunarodnom festivalu „Novi horizonti“ u Vroclavu, posvećenom umetničkoj, vizionarskoj i eksperimentalnoj kinematografiji.
https://youtu.be/yhYKtPEB16E
Više o Poljskoj:
Najnovije vesti iz Poljske na različitim jezicima – Polskie Radio dla Zagranicy