Sve više poljskih gradova pridružuje se Uneskovoj Mreži kreativnih gradova. Krakov – Grad književnosti – predsedava upravnim odborom Uneskovih Kreativnih gradova i u tom istom odboru vrši funkciju predstavnika Gradova književnosti. Katovice – Grad muzike – prvi je Grad muzike iz Srednjoistočne Evrope. Lođ – Grad filma – pridružio se sa svojom čuvenom filmskom školom Uneskovoj Mreži kreativnih gradova 2017. godine, kao treći poljski grad.
Poljska se može pohvaliti i činjenicom da je čak 17 njenih objekata uvršteno u međunarodni registar „Sećanje sveta“. Svaki dokument i kolekcija predstavlja zasebno poglavlje u poljskoj istoriji. Tako, na primer, o borbi Poljaka protiv komunizma svedoče Tablice od šperploče sa 21 gdanjskim zahtevom, koje se čuvaju u Narodnom pomorskom muzeju u Gdanjsku. To je, u simboličkom smislu, dakako najvažniji dokument o događijima iz avgusta 1980. godine, koji su odigrali ogromnu ulogu ne samo u procesu ponovnog sticanja nezavinosti Poljske, već i u međunarodnim razmerama – u rušenju komunizma u čitavoj Srednjoistočnoj Evropi.
Među ostalim registrovanim objektima nalaze se takođe: originalni rukopis najpoznatijeg dela Nikole Kopernika, De revolutionibus, koji se čuva u Jagjelonskoj biblioteci u Krakovu, unikatne zbirke rukopisa Frederika Šopena, koje su sakupljene u Narodnoj biblioteci i Nacionalnom institutu Frederika Šopena, kao i arhiv varšavskog geta (Ringelblumov arhiv), koji se čuva u Jevrejskom istorijskom institutu.
Na Uneskovoj listi svetske baštine našlo se i šesnaest jedinstvenih poljskih lokaliteta od kulturnog i prirodnog značaja, koje neizostavno treba posetiti. Prvi objekti – Krakov i Vjelička – upisani su još 1978. godine, a najnoviji – Kšemjonkovska regija praistorijskog rudarenja prugastog kremena – 2019. godine.
- Stari grad u Krakovu
Stari grad u Krakovu upisan je na Uneskovu listu svetske baštine kao prvi poljski kulturni spomenik. Ovaj trgovački grad iz XIII veka poseduje najveću kvadratni trg u Evropi, brojne istorijske kuće, palate i crkve.
O izuzetnoj prošlosti Krakova svedoče: Jagjelonski univerzitet, renesansni Kraljevski zamak i gotička katedrala na Vavelu, u kojoj su sahranjeni poljski kraljevi, a tu je i jevrejska četvrt Kazimjež, koja je od srednjeg veka do XIX veka bila samostalan grad. Pejzaž Glavnog trga već stotinama godina krase i Sukjenjice sa desetinama dućana, Bogorodičina bazilika sa oltarom Vita Stvoša i hejlnalom – melodijom kojom i dan-danas trubač objavljuje sate sa tornja, zatim toranj Gradske većnice i majušna Crkva sv. Vojćeha. Glavi trg u Krakovu turistički vodiči „Lounli Planeta“ izabrali su 2013. godine za najlepši trg na svetu.
- Kraljevski rudnici soli u Vjelički i Bohnji
Rudnik u Vjelički nastariji je aktivni rudnik soli na svetu. U njemu se mogu propratiti i proučiti sve etape razvoja rudarske tehnike u toku različitih istorijskih epoha. Prostire se na devet nivoa, sastoji od oko 2040 odaja i 360 hodnika, koji obrazuju tajanstveni lavirint. Prilikom posete mogu se videti jezera koja su jedinstvena u svetu, oltari i kipovi isklesani u soli, kao i čitave podzemne kapele sa bareljefima i lusterima, koji posetioce prenose u neobičan, bajkovit svet. U rudniku se nalaze i podzemna pošta, restoran, bioskop, teniski tereni i sanatorijum za lečenje astme i alergija. Održavaju se koncerti, pozorišne predstave i balovi. Sadrži čak i hotel i zabavni park za decu, smešten na najvećoj dubini na svetu (oko 125 metara).
https://www.wieliczka-saltmine.com/
Rudnik soli u Bohnji započeo je sa radom u XIII veku, 40 godina ranije nego rudnik u Vjelički. U jamskim prostorijama bohenjskog rudnika soli nalaze se unikatne odaje karakterističnog oblika i geološkog sastava, poput komore Važin – najveće podzemne odaje u Evropi, izrađene ljudskom rukom, u kojoj vlada lekovita mikroklima. Posetioce će bez sumnje zadiviti kapele isklesane u stenama. Među turističkim atrakcijama bohenjskog rudnika izdvajaju se podzemna plovidba čamcem, vožnja podzemnom železnicom i spust najdužim toboganom (140 metara), koji povezuje dva nivoa rudnika.
- Krstaški zamak u Malborku
Krstaški zamak u Malborku podignut je krajem XIII i početkom XIV veka i predstavlja najveću gotičku tvrđavu u Evropi. Sastoji se od tri zamka i prostire na 20 hektara. Od 1309. godine služio je kao rezidencija starešine nemačkog Tevtonskog reda, popularno zvanog krstaškim.
Jedinstveno je arhitektonsko delo u svetu, koje se izdvaja tehničkim rešenjima naprednim za to doba, naročito metodom konstruisanja svodova, zabata i portala, kao i upotrebom vajarskih tehnika i ornamentike. Rešenja koja su primenjena u Malborku kasnije su koristili krstaši prilikom izgradnje mnogih zamaka, ali i drugih gotičkih zdanja u severoistočnoj Evropi.
Danas se u zamku održavaju viteški turniri, monumentalni spektakli i inscenizacije bitaka, među kojima posebnu pažnju zaslužuje impozantna opsada Malborka.
- Drvene crkve južne Malopoljske – Binarova, Blizne, Dembno, Hačov, Lipnjica Murovana, Senkova
Drvene crkve na jugu Malopoljske primer su tradicije srednjovekovne izgradnje rimokatoličkih crkava, koja se zasniva na primeni skeletnih konstrukcija – vodoravnog polaganja balvana ili drvenih greda. Ova tehnika je bila rasprostranjena u Severnoj i Istočnoj Evropi još od srednjeg veka. Malopoljski objekti, koji se po norveškim daščanim crkvama nazivaju stavkirke, najstarija su skupina drvenih svetilišta u Evropi. Ove unikatne crkve, riznice starih ikona i skulptura, nastale su zahvaljujući darodavcima iz plemićkih porodica.
Ukupna dužina Puta drvene arhitekture u Malopoljskoj iznosi oko 1500 kilometara.
http://www.drewniana.malopolska.pl/
- Mužakovski park
Mužakovski park jedan je od najprostranijih istorijskih parkova u Evropi. Izgrađen je prema kompozicionom planu engleskog parka. Ubraja se u najznačajnija dostignuća evropske pejzažne umetnosti. Uticao je na razvoj pejzažne arhitekture u Evropi i Americi. Projektovan kao „slika naslikana biljkama“, oslanja se na lepotu lokalne flore i inspiriše na čarobne šetnje. Prostire se na dve obale Lužičke nise, duž koje protiče nemačko-poljska granica. Izgradio ga je pruski princ Herman fon Pukler Muskau u periodu između 1815. i 1845. godine. Park svojom površinom obuhvata oko 1000 hektara, od kojih je 800 u Poljskoj.
Ulaz u poljski i nemački deo parka je slobodan. Park je otvoren celog dana i može se razgledati biciklom.
http://www.park-muzakowski.pl/
- Stari grad u Varšavi
Stari grad u Varšavi jedini je u svetu primer planske i potpune rekonstrukcije ahritektonskih i kulturnih spomenika, nastalih između XIII i XX veka. Prema modenoj teoriji konzervacije spomenika, svaka rekonstrukcija i ponovna izgradnja predstavljaju falsifikovanje istorije. Izuzetak koji je načinjen za Stari grad bio je podstaknut moralnim obzirima i željom čitavog poljskog društva da se razoren grad podigne iz pepela. Za vreme Varšavskog ustanka 1944. godine nemački nacisti razorili su više od 85% Starog grada. Zgrade su bombardovane i dizane u vazduh. Do temelja su uništene raznobojne kamene kuće, opasane odbrambenim zidinama, crkve, palate, trg, Kraljevski zamak. Odluka o ponovnoj izgradnji Varšave kao prestonice države doneta je u januaru 1945. godine. Poljaci su za samo pet godina, verno i sačuvavši pojedine originalne delove, uspeli da rekonstruišu čitav Stari grad. Obnova je vršena po uzoru na sačuvanu istorijsku dokumentaciju, koju su, između ostalog, činile Kanaletove slike i crteži.
- Stari grad u Zamošću
Grad je osnovao kancelar Jan Zamojski na trgovačkom putu koji je povezivao Zapadnu i Severnu Evropu sa Crnim morem. Podignut je na otvorenom polju, prema italijanskom konceptu idealnog grada, a u skladu sa urbanističkim i arhitektonskim planom Bernarda Moranda iz Padove, kojem je izgradnju poverio Jan Zamojski 1580. godine.
Zamošć se iz više razloga naziva „biserom renesanse“: grad je opasan tipičnim renesansnim bastionskim fortifikacijama, većinom ga čine renesansne zgrade i kuće, a katedrala spada u najizvanrednija dostignuća kasnorenesansne arhitekture.
Simbol Zamošća predstavlja gradska većnica ovenčana atikom. Većnica poseduje lepezasto stepenište i visoku sat-kulu, sa koje se u podne, tačno u 12, pronosi svečani hejnal.
https://www.poland.travel/en/discover/unesco-sites/old-city-of-zamosc
- Aušvic-Birkenau. Nemački nacistički koncentracioni logor za masovno uništenje stanovništva u okupiranoj Poljskoj 1940-1945.
Aušvic-Birkenau bio je najveći logor za masovno uništenje stanovništva koji su Nemci izgradili za vreme Drugog svetskog rata. Danas je svedočanstvo holokausta koji su nacisti počinili u Drugom svetskom ratu. Posmatrajući ograde, bodljikavu žicu, stražarske kule, barake, vešala, gasne komore, krematorijume, teško je zamisliti da su „ljudi ljudima zakuvali takvu sudbinu“, kako je pisala književnica Zofja Nalkovska. Logor su u okupiranoj Poljskoj izgradili Nemci, isprva kao koncentracioni logor za Poljake, kasnije i za sovjetske zatvorenike, a potom i za zatvorenike drugih nacionalnosti. U periodu 1942-1944. godine postao je glavni logor za istrebljenje Jevreja. Istorijska istraživanja pokazala su da je u ovom koncentracionom logoru ubijeno milion i po ljudi.
Muzej Aušvic-Birkenau nastao je 1947. godine.
- Drvene crkve na poljskom i ukrajinskom području Karpata
Crkve s kraja XV i početka XVI veka najstariji su sačuvani objekti svoje vrste na području poljskih i ukrajinskih Karpata i predstavljaju izvanredne primere kulture naroda Lemki i Bojki. Na Uneskovoj listi našlo se šesnaest ovakvih crkava, od kojih je osam smešteno na teritoriji Poljske. Svedočanstvo su izuzetnih dostignuća drvene crkvene arhitekture tog doba. Ono što ih izdvaja među drugim takvim sakralnim građevinama u Evropi jeste raznovrsnost forme i tipova, savršenstvo tesarskih konstrukcijskih rešenja i stilska različitost.
https://whc.unesco.org/en/list/1424/
- Bjalovješka prašuma
Bjalovježa je poslednje parče devičanske šume koja je nekada prekrivala čitavu Evropu.
Bjalovješka prašuma (Bjalovješki nacionalni park) upisana je na Uneskovu listu 1979. godine. Zaštićeno područje prošireno je 1992. godine na deo koji se nalazi na beloruskoj strani. Tada je ustanovljen Transgranični objekat svetskog nasleđa Belovezhskaya Pushcha/Bialowieza Forest. Poslednjom odlukom Komiteta za svetsko nasleđe iz 2014. godine, područje pod zaštitom uvećano je na 141 hiljadu hektara sa obe strane granice. Celokupna površina koja je upisana na listu, zajedno sa tampon zonom, trenutno iznosi 308 hiljada hektara. Područje pod zaštitom dobilo je i novi naziv – Transgranični objekat svetskog nasleđa nazvan je Bialowieza Forest. U Bjalovješkom nacionalnom parku živi najveća svetska populacija ravničarskih bizona.
https://www.poland.travel/en/discover/unesco-sites/bialowieza-forest-the-national-park
- Kalvarija Zebžidovska – maniristički arhitektonski i pejzažni kompleks i hodočasnički park
Sanktuarijum u Kalvariji Zebžidovskoj nastao je početkom XVII veka po uzoru na Put suza u Jerusalimu. Idejni tvorac njegove izgradnje bio je krakovski vojvoda Mikolaj Zebžidovski. U sanktuarijumu se, osim manastira, baroknih i manirističkih crkava i kapela, nalazi barokna bazilika sa čudotvornom ikonom Kalvarijske Bogorodice. Svi objekti i simbolična mesta Stradanja Isusovog i Bogorodičinog života slikovito su ukomponovana u pejzaž Beskida. U sanktuarijum neprestano pristižu desetine hiljada hodočasnika, naročito u toku Velike sedmice pred Božić, a potom i u avgustu, na Uspenje Presvete Bogorodice.
- Srednjovekovni gradski kompleks u Torunju
Torunj je osnovao krstaški red u XIII veku. Ubrzo potom, grad je kao član Hanze stekao značajnu poziciju u sferi trgovine. O njegovom bogatstvu svedoče raskošne građevine iz XIV i XV veka u Starom i Novom gradu, među kojima je i Kopernikova kuća. Izgled trga i okolnih zgrada nije se menjao 700 godina. Velika atrakcija je i Krivi toranj, visok 15 metara. Izgrađen je krajem XIII i početkom XIV veka – i kriv je kao i čuveni toranj u Pizi.
- Crkve mira u Javoru i Svidnjici
Crkve u Šleskoj, podignute u XVII veku, najveće su sakralne drvene građevine sa skeletnom konstrukcijom.
Crkve mira u Javoru i Svidnjici dva su od tri sačuvana protestantska svetilišta, sagrađena u Šleskoj na osnovu Vestfalskog mira iz 1648. godine. Usled Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648), koji je okončan u Šleskoj, poraženim protestantima oduzete su sve crkve. Sagrađene od drveta i gline, bez tornjeva, zadivljuju svojom raskošnom unutrašnjosti. Posebnu pažnju privlače ukrašene empore – lože za protestantsko plemstvo. Crkva u Svidnjici može da primi 7.5 hiljada ljudi, a u Javoru 6 hiljada.
https://whc.unesco.org/en/list/1054/
- Hala stoleća u Vroclavu
Hala stoleća – koju je američka fondacija Geti proglasila jednim od 10 najvažnijih modernističkih objekata iz XX veka – jedan je od najvećih arhitektonskih spomenika u Vroclavu.
Kao višenamensku građevinu za rekreaciju, na prostoru Izložbe stoleća, podigao ju je u periodu 1911-1913. godine arhitekt Maks Berg. Njena konstrukcija od armiranog betona, koji je prvi put tada upotrebljen, predstavlja prekretnicu u istoriji arhitekture. Hala je kružnog plana, sa četiri apside i cilindričnim gledalištem koje prima oko 6 hiljada ljudi. Kupola sa svetionikom od čelika i stakla visoka je 23 metra.
https://www.poland.travel/en/discover/unesco-sites/centennial-hall-in-wroclaw
- Rudnici olova, srebra i cinka sa sistemima za upravljanje podzemnim vodama u Tarnovskim Gorama
Ovaj neobičan kompleks rudnika ogromnih razmera čine drenažni tuneli dugi 50 kilometara, pristupni tuneli dugi preko 100 kilometara, kao i brojne komore i okna, koji se prostiru na površini od 28 kvadratnih metara. To je jedan od najvećih i najbolje očuvanih rudnika metala na svetu. Smešteni su na šleskoj visoravni na jugu Poljske, jednoj od klasičnih evropskih metalogenetskih provincija.
https://www.poland.travel/en/heritage/unesco-sites/tarnowskie-gory-silver-mine
https://kopalniasrebra.pl/en/homepage/
- Kšemjonkovska regija praistorijskog rudarenja prugastog kremena
Praistorijska rudarska regija Kšemjonki Opatovskje smeštena je na severoistočnom rubu Svjentokšiskih planina. Drevni rudnici kremena funkcionisali su na tom mestu između neolita i rane bronze – u periodu od oko 3900. i 1600. godine pre nove ere. Ovaj kompleks je jedan od najvećih čovečanstvu poznatih elemenata praistorijskog industrijskog arheološkog nasleđa. Njegova unikatnost počiva na izrazito očuvanim tragovima praistorijske čovekove aktivnosti, usredsređene na otkopavanje i obradu kremena na ogromnom području.